Amika.rs

ПОТРАГА ЗА ХАЈДУЧКИМ БЛАГОМ


Миливој Анђелковић

ПОТРАГА ЗА ХАЈДУЧКИМ БЛАГОМ

Роман за децу, 144 стране, Bookland, библиотека Посебна издања, Београд, 2008.

Постоји ли сакривено благо у планинама Србије? Дружина харамбаше Ивана и хајдука Пеце тврди да постоји. Ови дечаци и девојчице открили су како се благо тражи, али и налази са мало истраживачке среће и доста храбрости и упорности.

Тајне азбуке и скривене мапе, весели и необични догађаји, узбудљива истраживања пећина и шума и борбе са чудовиштима само су део овог романа. Најважније упутство о налажењу блага наведено је шифровано, али тако да могу да га растумаче пажљиви читаоци.


DOMAŠTAVANJE DETINJSTVA
(Milivoj Anđelković, «Potraga za hajdučkim blagom”; Bookland, Beograd, 2008)

Milivoj Anđelković nastavlja svoju stvaralačku delatnost u onom delu koji se odnosi na široku i lepršavu oblast svetova detinjstva, romanom "Potraga za hajdučkim blagom".

A svetovi detinjstva su bez ograničenja stvarnosnim mogućnostima i moranjima. Lelujavi su, luckasti i nepredvidivi, u kojima se sve hoće i misli da može. U njima se tajne naslućuju i žele da se razjasne, a običnosti se ovijaju začudnim mogućnostima. Anđelković uvažava nepisano pravilo pri pisanju o deci i za decu: ne biti dosadan (što nije na odmet ni pri pisanju tzv. ozbiljne literature). To dalje znači graditi čvrstu priču sa malim junacima, maštovitu, sa neočekivanim obrtima, sa humornim elementima, pomerenu od sveta odraslih, ali i sa njima kao nezaobilaznim pratiocima, koji moraju da se prilagode mlađima, ako žele da budu deo njihove neiscrpne imaginativne energije.

Priča o dečaku Ivanu koji pristaje da sa dedom ode na nekoliko dana u njihovu planinsku kuću, ali samo pod uslovom da mu ne bude dosadno, razvija se kroz dvanaest proznih segmenata. Dečakovi pratioci, značajna bića svakog odrastanja, su deda i baba, svako od njih zadužen za oblast svoga delanja, shodno patrijarhalnom uređenju sveta. Baka se brine o kuhinji, o urednosti, odeći, da kad ustreba, prizemlji i pomene dedu. Deda je sadrugar Ivanov u smišljanju akcije traganja za zakopanim hajdučkim blagom. Deda mora da bude za korak ispred svog unuka u domišljatosti, da bi nadmurio zahtevnog i neiscrpnim pitanjima obuzetog unuka. Deka se ozbiljno trudi, jer je unuk pronicljiv, ne da se lako prevariti, a u avanturu mora se uneti i doza tajnovitosti.

Tumaranje po planini ne bi bilo tako uzbudljivo da nema novih drugara, hajduka Pece i devojčica Jelice i Milice. u društvu sve dobija drugačiji smisao (i rivalstvo, i pomoć u nevolji, i proslava uspešnosti poduhvata). Milivoj Anđelković diskretno provlači poučitelnu nit, u Zmajevom maniru, čuvajući se preterivanja. Takođe, sve dogodovštine malih junaka i velikog dečaka, dede, smeštene su u šarenoliki svet planinskog bilja, i stenja, i neispitanih pećina; u tome svetu deca se sreću (i druguju) sa psićem Lakijem, jaretom i kozom, ali i ostavljenom zmijskom košuljicom. Stiču nova saznanja i uče da savladavaju strahove od nepoznatog (radoznalost i ponos nadvladavaju strah).

Uz vešto vođenje priče, kod Milivoja Andđelkovića nema nategnutosti u konverzaciji, no jednostavnošću dijaloga autor postiže autentičnost i jasnoću. Da bi knjiga za decu bila zajedničko dobro i onoga ko piše i onih kojima je namenjena, piscu dete mora verovati. Da ima "znak neke duboke unutrašnje dobrote čoveka, neke... svedobrote, nekog svepoimanja i sveprimanja" (M. Bogdanović). Milivoj Anđelković naznačava knjigom "Potraga za hajdučkim blagom" da mu mladi čitaoci mogu verovati, da bi poimanja i primanja mogli biti u skladu.

Gordana Vlahović


Amika.rs